Ko je vaš Lionel Messi?

Da li znate da svaki posao ima svoj životni ciklus? Tačnije, on se sastoji od četiri faze: faze rođenja (početak), faze razvoja (rast), faze zrelosti i faze opadanja.

Da bih vam ovo približio, koristiću primjer Lionela Mesija. Početak njegove karijere u omladinskim kategorijama Barselone predstavlja fazu rođenja – pun potencijala, ali još neprovjeren. Faza razvoja počela je kada je ušao u prvi tim, počeo da gradi ime za sebe i osvajao prve trofeje.

Faza zrelosti došla je kada je dostigao vrhunac karijere, osvajajući sve moguće trofeje s prvim timom, uključujući višestruke nagrade Zlatna lopta. Trenutno se nalazi u fazi opadanja u Majamiju, gdje i dalje igra, ali ne na istom nivou kao ranije.

Mesi je primjer uspješnog fudbalera koji nikada nije bio na prodaju, a ipak je promijenio nekoliko klubova.

Isto važi i za biznis: bez obzira na to koliko su uspješni, oni mogu promijeniti vlasnike iz raznih razloga, poput strateških promjena, finansijskih potreba ili ličnih okolnosti vlasnika.

S druge strane, manje uspješni biznisi često mijenjaju vlasnike u nadi da će novi menadžment ili strategija otključati njihov potencijal. Na primjer, poznata kompanija Blockbuster, nekada lider u industriji iznajmljivanja filmova, propustila je priliku da se prilagodi digitalnom dobu i konkurenciji Netflixa.

Da je Blockbuster prodat u fazi zrelosti ili ranije, novi vlasnik je možda mogao preokrenuti posao. Umjesto toga, došlo je do faze opadanja i bankrota.

Dok sam studirao u Beogradu, često sam ručao u kafani blizu Kalenić pijace, gdje sam upoznao čovjeka koji je prodao svoju ribarnicu na pijaci za 200.000 eura. Na prvi pogled, bio sam zbunjen – kako možeš prodati posao bez fizičkog prostora, samo „ime“?

Objasnio mi je da je njegova ribarnica „zlatni rudnik“ i da bi se investicija isplatila za dvije godine. Prodao ju je isključivo zbog zdravstvenih razloga, jer su mu srčani problemi onemogućavali dalji rad.

Sada, s više poslovnog znanja, shvatam da je vjerovatno prodao goodwill – dobar glas ribarnice, odnosno njenu reputaciju, lojalnu bazu kupaca i operativno znanje (know-how).

Da je vlasnik vodio uredne knjige, provjera bilansa stanja i bilansa uspjeha mogla bi potvrditi profitabilnost poslovanja. Bilans uspjeha, koji pokazuje godišnji prihod, troškove i dobit, bio bi ključan za procjenu da li je ribarnica zaista bila „zlatni rudnik“.

Zamislimo kako je to moglo izgledati prije 15 godina. Možda je u kafani objavio da prodaje posao, a jedan od gostiju pokazao je interesovanje i započeo proces due diligence. Due diligence je temeljni proces istraživanja i analize prije donošenja važne poslovne odluke, poput kupovine kompanije ili ulaganja.

Ne radi se samo o provjeri finansijskih izvještaja; uključuje pregled pravnih aspekata, tržišnih uslova, operativnih procesa i potencijalnih rizika kako bi se osiguralo da nema skrivenih problema.

Zainteresovana strana možda je već posjedovala sličan posao i odlučila se za strategiju M&A (spajanja i akvizicije). M&A se odnosi na poslovne transakcije gdje se dvije ili više kompanija spajaju u novi entitet ili jedna preuzima drugu.

Razlozi mogu biti različiti: proširenje tržišnog udjela, sticanje novih tehnologija, ulazak na nova tržišta ili čak eliminisanje konkurencije kupovinom i zatvaranjem rivalskog poslovanja.

Alternativno, posao je mogao preuzeti zaposleni koji je godinama rada stekao isto „znanje“ kao vlasnik. Ovo bi mogao biti oblik management buyout-a (MBO), gdje postojeći menadžerski tim kupuje posao, često uz pomoć spoljašnjeg finansiranja, koristeći svoje duboko poznavanje operacija da nastavi uspjeh.

U svakom slučaju, ovo bi mogao biti primjer poslovanja u fazi razvoja, gdje prihodi daleko premašuju troškove, što ga čini dobrom transakcijom i za kupca i za prodavca. Za prodavca je transakcija prvenstveno očuvala njegovo zdravlje, dok je kupac vjerovatno vidio priliku za dalji rast.

Međutim, većina biznisa na prodaju nalazi se u fazi početka, a mnogi ne uspiju da prebrode početne prepreke. Često pijem kafu u kafiću koji biram samo zbog pogleda, jer se nalazi na prvoj liniji mora. Ipak, ovaj kafić je više puta mijenjao koncepte – bio je kafeterija, picerija, pab – ali nikada nije ušao u fazu razvoja.

Znam pouzdano da je razlog visoka kirija za zakup prostora i terase. Ne treba vam due diligence za ovo; samo pitajte nekog od lokalaca koji tamo piju kafu. Visoki fiksni troškovi, poput kirije, mogu negativno uticati na poslovanje i mogućnost da postane profitabilno, posebno ako ne može da generiše dovoljno prihoda da ih pokrije.

Biznisi se prodaju i kada dostignu fazu zrelosti. Sjetimo se kompjuterskih gejming kafića i internet kafića koji su nekada bili na svakom ćošku. Nestali su gotovo preko noći. Tržište je postalo zasićeno, a kako su računari i internet postali dostupniji, potreba za takvim objektima je opala.

Nakon faze zrelosti uslijedila je faza opadanja. Ipak, neki gejming kafići, poput onih ispod Vukovog spomenika, i dalje rade kao prvog dana. Razlog je njihova snažna tržišna pozicija i lojalna klijentela. Vjerovatno nude nešto jedinstveno, poput vrhunske gejming opreme ili društvene atmosfere koju ne možete osjetiti kod kuće.

Najbolje vrijeme za prodaju biznisa je u fazi razvoja, kada su prihodi u porastu, a potencijal za dalji rast privlači kupce. U ovoj fazi, cijena biznisa je obično najviša. Međutim, mnogi vlasnici čekaju fazu zrelosti, kada posao već počinje da stagnira, što može rezultirati nižom cijenom.

Prodaja u fazi opadanja je najrizičnija, ali može biti isplativa ako kupac vidi priliku za preokret. Na primjer, kompanija Nokia prodala je svoj mobilni odjel Microsoftu u fazi opadanja, ali je Microsoft propustio priliku da iskoristi potencijal, dok je Nokia kasnije oživjela svoje poslovanje fokusirajući se na telekomunikacionu infrastrukturu.

Vratimo se na početak priče: da je Barselona sprovela due diligence za Mesija kada je imao 13 godina, ne bi mogli predvidjeti karijeru koju će imati. Ipak, vidjeli su potencijal i izvršili akviziciju. Rezultati te akvizicije su očigledni danas i pričaće se o njima godinama.

Bez obzira na to da li kupujete ribarnicu na Kalenić pijaci ili investirate u startup, potrebna je vizija, strategija i spremnost na rizik.

Ako imate sve ovo, možda ćete i vi pronaći svog „Mesija“.

Radoš Kuč je ovlašćeni računovođa i vlasnik računovodstvene agencije Digitron Accounting iz Crne Gore, specijalizovane za knjigovodstvene i računovodstvene usluge za mala i srednja preduzeća, s posebnim fokusom na IT sektor i kripto imovinu.

Želite li da ispričate svoju biznis priču ili podelite perspektivu sa stotinama preduzetnika koji svakog meseca pregledaju Bizzy? Pišite nam!

Uredništvo Bizzy